1. UVOD
  2.  

     

    Mnogo je definicija turizma, a jednu od najprihvatljivijih dali su švicarski autori Hunziker i Krapf,a glasi:”Turizam je skup odnosa i pojava,koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva sta stalno prebivalište i ako sa takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost.”

    Turizan se prema posebnim oblicima ili tipovima definira s obzirom na izabrani kriterij. Diverzifikacija turizma nastaje zbog razlika u materijalnim i kulturnim preferencijama turizma. Brojne su klasifikacije turizma , pa možemo govoriti o rekreacijskom, etničkom , kulturnom, povijesnom, seoskom, ekološkom i dr. vrstama turizma.

    U RH , u sklopu daljnjeg razvoja turizma , kao jedne od najznačajnijih gospodarskih grana kod nas, pored maritimnog turizma koji je kod nas najzastupljeniji, moguće je i potrebno razvijati i druge vrste turizma, budući da imamo tri izrazito prepoznatljive regije: panonsku , gorsku i primorsku. One imaju različite turistički privlačne čimbenike. U Slavoniji i Baranji osnovne značajke turizma dosada su poslovni i tranzitni turizam( Osijek i gradovi koji imaju smještajne kapacitete,Đakovo, Našice, Donji Miholjac), lječilišni turizam ( Bizovačke toplice ) , turističke manifestacije ( Đakovački vezovi, Vinkovačke jeseni ), lovno-ribolovni turizam ( brojni ribnjaci i lovišta ), ekološki ( Kopački rit ), vjerski ( Aljmaš, Dragotin, katedrala u Đakovu ). Pored ovih vrsta turizma, koje još treba razviti u budućnosti, imamo i neke vrste koje su do sada slabo zastupljene, kao što su vinske ceste, nautički turizam na rijekama, te turizam na seoskim gospodarstvima. U daljnjoj razradi ovog rada bazirati ćemo se na seoski turizam, kao jednu od mogućih perspektiva razvoja hrvatskog gospodarstva.

     

     

     

     

     

     

    -1-

     

  3. PRETPOSTAVKE ZA OBAVLJANJE SEOSKOG TURIZMA

 

 

Osobe koje se žele baviti seoskim turizmom trebaju što objektivnije procijeniti može li njihovo gospodarstvo pružiti potrebne turističke usluge. Stoga trebaju utvrditi postoje li slijedeći preduvjeti:

Da bi netko uopće mogao razmišljati o bavljenju seoskim turizmom, njegovo gosposarstvo, kao i kraj u kojem se nalazi, moraju imati neke turističke atraktivnosti koje se mogu provjeriti ispitivanjem postojanja sledećih elemenata:

Putem navedenih uvjeta vlasnik gospodarstva se odlučuje da li će ući u taj posao, jer osnova i je da se bez velikih financijskih ulaganja omogući pružanje turističkih usluga.

Temeljni preduvjeti, koji su ujedno i atraktivnosti seoskog turizma, su:

čisti zrak, čista voda, zdrava klima, očuvan okoliš, slikovitost kraja, slobodno kretanje u prirodi radi rekreacije, raznovrstan i bogat biljni i životinjski svijet, prirodna baština, kulturno-povijesna baština, kulturne i vjerske ustanove i manifestacije.

 

 

 

 

-2-

 

  1. ČIMBENICI KOJI UVJETUJU RAZVOJ SEOSKOG TURIZMA NA SEOSKIM GOSPODARSTVIMA

 

Čimbenike koji uvjetuju razvoj seoskog turizma na seoskim gospodarstvima možemo podijeliti u nekoliko skupina:

 

3.1 ORGANIZACIJSKI ČIMBENICI

Bitnu ulogu u razvoju seoskog turizma ima i funkcioniranje organizacijskog sustava u koji je uključena i država, različite institucije, organizacije i udruge na nacionalnoj i lokalnoj razini. Ministarstvo turizma pobrinulo se za stvaranje Zajednice turističkih seoskih gospodarstava pri HGK, te strukovne udruge Klub članova “SELO”. Njihov zadatak je okupljanje zainteresiranih poduzetnika, upoznavanje sa postojećom problematikom, te odabir modela za pokretanje i realizaciju razvoja seoskog turizma.

 

3.1.1. Zajednica turističkih seoskih gospodarstava

Osnovana je 25.10.1995. sa zadatkom organiziranog pružanja pomoći u radu i organizaciji svakog obiteljskog gospodarstva koje se želi baviti turizmom na obiteljskom gospodarstvu.

 

3.1.2. Klub članova “SELO”

Klub članova “SELO” strukovna je udruga sudionika u seoskom turizmu i turizmu na seoskim gospodarstvima, osnovana inicijativom Ministarstva turizma, sa zadatkom okupljanja zainteresiranih poduzetnika, snimanja postojeće problematike i izbora modela za pokretanje i realizaciju razvoja. Klub članova “SELO” je u suradnji s Institutom za turizam, Hrvatskim farmerom d.d., Ekoliburnijom i ostalim suradnicima sudjelovalo u izradi modela razvoja seoskog turizma.

 

 

 

 

 

 

 

-3-

3.2. FINANCIJSKI ČIMBENICI

Poticajno financiranje razvoja seoskog turizma prema modelu Ministarstva turizma treba biti kombinacija proračunskog i kreditnog financiranja. Ova ulaganja obuhvatila bi :

Navedenim poticajnim sredstvima kreditiralo bi se:

Ministarstvo turizma predlaže slijedeće uvjete kreditiranja:

Prednost u odobravanju kredita za ovu vrstu poduzetništva trebaju imati:

 

3.3. OBRAZOVNI ČIMBENICI

Kao i u svakoj gospodarskoj djelatnosti i ovdje je bitna obrazovna struktura, tako da je potrebno osigurati kontinuiranu edukaciju svih sudionika ove gospodarske grane, pa tako i obvezantnu edukaciju seljaka koji se žele baviti seoskim turizmom.

Za rad u seoskom turizmu potrebno je osigurati i kadrove s posebnim zvanjima, kao što je poznavanje lokalnih kulinarskih specijaliteta , lokalnih vina i pića, tradicijskih obrta, narodnih rukotvorina. Ovakvo obrazovanje stječe se nastavnim programima u osmogodišnjoj školi, stručnim školama ili na posebnim tečajevima koji daju osnovne informacije, npr. o proizvodnji zdrave hrane i turizmu. U okviru ovih čimbenika bitna je i promidžba koja podrazumijeva izradu kataloga, prikaz na internetu, nastupe na sajmovima i sl.

 

 

-4-

 

 

  1. ŠTO SVE MOŽE SADRŽAVATI PONUDA JEDNOG SEOSKOG GOSPODARSTVA

 

Svako dobro organizirano turističko seosko domaćinstvo može razvijati posebne oblike ugostiteljsko-turističke ponude među kojima su najčešći:

 

  1. UVJETI ZA SMJEŠTAJ GOSTIJU NA SEOSKOM GOSPODARSTVU
  2.  

    Bitno je voditi računa o činjenici da turisti traže netaknutu prirodu, izvornu seosku arhitekturu i udoban smještaj. Stoga posebnu pozornost treba obratiti oblikovanju pročelja: veličini i obliku prozora, krovnih prozora, balkona i terasa, oblikovanju pomčnih građevina te uređenju interijera kako dotična građevina ne bi odudarala od klasične arhitekture tog kraja.

    Veliku ulogu u naselju i okučnici ima zelenilo a identitet se čuva i sadnjom domaćih autohtonih voćaka i sadnica. Osim toga bitan je i sam smještaj gostiju.Treba osigurati suhe, prozračne i svijetle prostorije s primjerenim namještajem u svakoj sobi. Treba osigurati kupaonicu s toplom vodom i toaletom. Osim toga potrebno je osigurati i zajedničku prostoriju za jelo i dnevni boravak gostiju. Te prostorije trebalo bi posebno urediti predmetima koji su karakeristični za taj kraj ( peć, kamin, stol s klupama, suveniri ).

    Gospodarske zgrade i gospodarska dvorišta moraju biti uredna i uređena. Važno je da na gospodarstvu ima što više domaćih životinja. Poželjno je omogućiti jahanje na konjima ili magarcima, najam bicikla te kola i sanjki sa zapregom. Gostima treba omogućiti i sudjelovanje u nekim domaćim i seoskim radovima.

     

     

     

     

     

     

    -5-

  3. PREDNOSTI I NEDOSTACI SEOSKOG TURIZMA

 

 

Turizam na seoskom gospodarstvu može pružiti mnoge koristi,ali potencijalno nosi i velike opasnosti.

Seoski turizam ima prednosti kroz slijedeće:

Seoski turizam potencijalno nosi i velike opasnosti. Kad je broj turista prevelik, oni i njihova oprema mogu zagušiti male gradove i sela.Njihova kultura domaćinima može biti strana i za njih čak uvredljiva.Zahtjevi turista za zabavom i za proizvodima mogu izmijeniti i obezvrijediti lokalnu kulturu.Turistička izgradnja može svojim opsegom i stilom nanijeti ozbiljne štete krajoliku i ekosustavu.

Da bi izbjegli takve opasnosti potrebno je jasno postavititi ciljeve i dobro organizirati program turističkog razvoja.Za to je potreban razvoj turističke ponude koji se izravno temelji na lokalnim izvorima i na lokalnom poduzetništvu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

-6-

 

 

7.ATRAKTIVNOSTI SLAVONIJE I BARANJE

 

Preduvjet za razvoj seoskog turizma nekog područja su njegove atraktivnosti,pa se tako i ovi krajevi ističu svojima.

VODE su uz hranu i vino najveća slavonska turistička atrakcija.Najveće rijeke Dunav,Drava i Sava plovne su cijelim svojim tokom na području Slavonije.Od riječne plovidbe i razvoja kontinentalnog nautičkog turizma slavonski i hrvatski turistički proizvod trebao bi u budućnosti bitit mnogo bogatiji.Navedene i mnoge druge manje rijeke (Karašica,Bosut,Vuka) bogate su ribom i osnovica su za razvitak ribolovnog turizma.Slavonija obiluje i mnogobrojnim jezercima i ribnjacima (Borovik, Jošava,Mlinac) koji su osnova gastronomske ponude,ali i sportskog ribolova,te posebnog ugođaja vezanog uz boravak mnogobrojnih ptica i drugih životinja.Najpoznatije močvarno područje je Kopački rit,gdje se uz zaštićeni dio nalaze ribnjaci i poznato lovište jelenske divljači i divljih svinja.

Na izvorima ljekovitih termomineralnih voda još su se u davno vrijeme razvile Daruvarske toplice (46 C) i Lipik (60 C), a u novije vrijeme Bizovačke toplice (hiper terma,96 C) koje imaju i atraktivni vodeni park.Sve toplice su osnova za razvitak zdravstvenog i rekreacijskog turizma.Termomineralne voda se javlja i u Breznici Đakovačkoj,te na lokalitetu Toplice (Velika).

BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET povijesno je temeljen na hrastovim šumama koje su tijekom vremena pretvarane u agrarne prostore.Slavonske šume sve više nestaju, a s njima i neke divlje životinje koje su u njima obitavale.Šume bogate različitim biljnim i životinjskim vrstama pretežito su se zadržale u brdsko-planinsima dijelovima zapadne Slavonije,a tako je i s ravničarskim dijelom u kojem se održao seoski posjed.Na velikim poljoprivrednim površinama uzgaja se uglavnom poljodjelska monostruktura,od žitarica i industrijskog bilja,do vinograda.U tom okviru su se razvile i farme za masovni uzgoj goveda i svinja.Konji su jedno od najvećih blaga Slavonije,tako imamo konje lipicance (Đakovačka ergela i Lipik) i posavskog konja (Lonjsko i Mokro polje).Lipicanci Državne ergele Đakovo se već dugo izvoze i stvaraju ugled zemlje.Đakovačka ergela jedna je od najstarijih u Europi.Bosansko-srijemski biskupi (đakovački) držali su velik broj rasnih jahaćih konja još od 1239. kad su darovnicom Bele IV. dobili ovdašnje posjede.

PRIRODNA BAŠTINA je u Slavoniji i Baranji zakonom zaštićena.Tu se nalaze dva parka prirode- Kopački rit i Papuk. Park prirode” Kopački rit” se proteže na 170 km kvadratnih površine od koje nešto manje od polovice zauzima Zoološki rezervat “ Kopačevsko jezero” s okolnim prostorom. To je područje po bogatstvu flore i faune među prvima u Europi. Velike su mogućnosti za razvoj ekoturizma, zelenog turizma, za “promatrače ptica” , osobito za fotosafari. Drugačije značajke sadrži Park prirode “Papuk” u planinskom dijelu Slavonije gdje je značajno izletište Jankovac.

U Slavoniji posebnu vrijednost također predstavljaju i očuvane šume hrasta lužnjaka, koji raste u posebnim rezervatima.

-7-

KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA istočnog dijela Hrvatske je ogromna. Na ovom su prostoru zastupljena sva prapovijesna i povijesna razdoblja, sve vrste ljudskog likovnog stvaralaštva.Tako je kod Vukovara, na lokalitetu Vučedol, pronađena Vučedolska golubica, dio vučedolske kulture. Značajno je istaknuti i postojanje ostataka rimske kolonijeMursa u Osijeku, Marsonije u Slavonskom Brodu, kolonije Cibalae.Glavni primjeri barokne spomeničke baštine ovog područja su : Virovitica ( dvorac i crkva), Daruvar (dvorac i crkva ), Kutjevo ( dvorac) , Našice ( dvorac, crkva, samostan ), Valpovo ( crkva, dvorac ), Osijek ( tvrđava, crkva ), Đakovo ( katedrala, biskupski dvor ).

KULTURNE I VJERSKE USTANOVE od kojih je bitno istaknuti Dijecezenski muzej i Muzej Đakovštine u Đakovu, Zavičajni muzej u Iloku, Muzej Slavonije u Osijeku, kao i Hrvatsko narodno kazalište u istom gradu. Od mnogih slavonskih i baranjskih svetišta potrebno je izdvojiti Crkvu pohođenja Marijina u Aljmašu, poznato marijansko svetište, srušeno 1991. godine, Voćin i kompleks Đakovačke biskupije, koji još uvijek ni približno nije cijenjen u vjersom turizmu Slavonije.

MANIFESTACIJE, osobito one folklorne, kulturne i sportske, u Slavoniji i Baranji su mnogobrojne, ali često na lokalnoj razini. Istaknimo neke: “Šokačko sijelo” u Županji-veljača, “Festival hrvatske tamburaške glazbe” u Osijeku-svibanj, “Orahovačko proljeće” Orahovica, “ Brodsko kolo “ Slavonski Brod-lipanj, “Zlatne žice Slavonije” Požega, “Đakovački vezovi” srpanj, “Vinkovačke jeseni” –rujan.

KULTURA ŽIVOTA I RADA vrlo je bogata, što se prije svega odnosi na poljodjelsku proizvodnju, na poljske radove i običaje vezane uz njih, na seosku arhikteturu, na salaše itd.

Vinogradarstvo i podrumarstvo se po atraktivnosti posebno izdvajaju kako po običajima, tako i po proizvodima. Uz vina su vezani mnogobrojni vinski podrumi sa svojim zanimljivostima, najveća hrastova bačva kapacitieta 75 000 l nalazi se u erdutskoj vinariji ( Guinessova kniga ), nadaleko su poznati kutjevački vinski podrum, vinski podrum u Orahovici, Iloku itd.

Uzgoj slatkovodnih riba i ribolov predstavljaju također turističku atrakciju.

Ali ipak narodne rukotvorine i nematerijalna kultura žitelj ovih prostora predstavljaju najvredniji dio turističkog blaga Slavonije i Baranje. Tu treba istaći vrijednost narodne nošnje, s pripadajućim uresom, narodne pjesme i narodnih plesova. Sjetimose samo zlatoveza i prepoznatljivih vunenih reklji. A tek hrana-kulin, slavonske kobasice, slavonska šunka, fiš-paprikaš, čobanac i uz to vezana svinjokolja. No turiste može privlačiti i suvremena industrijska proizvodnja ili neka druga djelatnost, kojima ovaj prostor također obiluje.

ZNAMENITI LJUDI također privlače turiste. Jedan od najznačajnijih svakako je biskup i pokrovitelj umjetnosti i znanosti J.J.Strossmayer koji je rođen u Osijeku i umro u Đakovu. Bio je bosansko-srijemski biskup, osnivač danas Hrvatske akademije znanaosti i umjetnosti, osnivač Hrvatskog sveučilišta, konceptualni i financijski nositelj izgradnje neoromatičke katedrale u Đakovu.

 

 

-8-

8.TURISTIČKI PRIVLAČNE DESTINACIJE SLAVONIJE I BARANJE

 

8.1. KOPAČKI RIT

Raj za ptice i ornitologe

Ako želite doživjeti iskonsku prirodu, prirodu u punoj ljepoti, ali i prirodu nesmiljenu i žestoku, tada posjetite Kopački rit. Onde ćete se podjednako suočiti i s ljepotom rađanja i s tugom umiranja. Sve što priroda može pokazati u svojoj beskrajnoj raznolikosti, naći ćete u šumama i vodama Kopačkog rita.

Kopački rit je poplavno područje na krajnjem istoku Hrvataske, u Baranji, na sutoku Drave u Dunav. Toponim kopački dolazi od sela Kopačevo, a rit je u tim krajevima uobičajen naziv za močvarno područje. Na temelju posebnog zakona poplavno područje Kopačkog rita godine 1967. proglašeno je upravljanim prirodnim rezervatom, a na temelju Zakona o zaštiti prirode iz godine 1976. uže područje upravljanog prirodnog rezervata Kopački rit proglašeno je posebnim zoološkim rezervatom.

Park prirode Kopački rit je reprezentativan primjer srednjeuropskoga močvarnog ekosustava koji je još uglavnom nedirnut. Ta činjenica na važnost dobiva onda ako se zna da su poplavne površine gotovo svugdje u Europi isušene i prenamijenjene u poljodjelske i pašnjačke površine. Nestankom močvarnih staništa nestale su i sve biljne i životinjske vrste koje ovise o toj vrsti biotopa. Dominantan ekološki čimbeniik u Kopačkom ritu jest voda. Male visinske razlike diktiraju vrstu vegetacije. povišenost tla za svega nekoliko centimetara djeluje odlučujuće na rast pojedinih vrsta drveća. Na povišenim mjestima, na tzv. "gredama", razvijene su stare močvarne šume. Ondje gdje su poplave kraće prevladavaju hrast i jasen, a ondje gdje se voda zadržava dulje dominiraju vrbe i topole. U depresijama gdje je voda prisutna stalno nastaju čistine ili muljevita jezera.

U proljetno doba nabujale dunavske vode poplavljuju Kopački rit, naplavljuju hranjive tvari te omogućuju razvoj punoglavaca i mriješćenje ribe. Ondje je jedno od najvećih ribljih mrijestilišta u dunavskom slijevu. Obilje vode i povišena temperatura bude podvodnu vegetaciju. Mnogo kukaca, riba i žaba pogoduje bogatomu razmnožavanju ptičjeg svijeta. Kopački rit prebogato je gnijezdilište ptica, ali i odmorište i zimovalište mnogih ptica selica.

U Kopačkom ritu najzastupljenije dakako jesu ptice močvarice, i to kormorani, gakovi, čaplje, čigre, liske i druge. Kolonije kormorana velike su toliko da su stabla na kojima se gnijezde često "spaljena" od njihova izmeta. Ondje su često ptice koje su u Europi rijetke i ugrožene. Primjerice, u Kopačkom ritu gnijezdi se tridesetak parova crne rode. U tršćanicima gnijezdi se oko 400 parova gakova što je jedan posto cjelokupne europske populacije te vrste. U vodi je moguće vidjeti kako nepomično stoje i vrebaju plijen mnongobrojne žute čaplje. Male bijele čaplje te stotine žličarki za vrijeme seobe.

-9-

 

Ondje nalazimo stabilne populacije od nekoliko stotina parova pataka njorki, kao i desetak tisuća gusaka glogovnjača. Na visokim hrastovim i jasenovim stablima gnijezdi se dvadesetak parova najvećega hrvatskog orla štekavca. U letu iznad Kopačkog rita moguće je često vidjeti četiri do pet parova stepskih sokolova.

Kopački rit bogat je i rijetkom sisavcima poput vidre, divlje mačke, kune i lasice. U barama i jezerima nalaze se 44 vrsta riba i desetak vrsta gmazova, među kojima je i barska kornjača, inače vrsta ugrožena u europskim razmjerima.

Močvarno područje Kopačkog rita poznato je od davnina kao vrlo vrijedno prirodno područje. Upisano je na listu
Ramsar Sites jer zadovoljava važnu normu Ramsarske konvencije da se na području upisanome u tu listu mora nalaziti jedan posto migracijske ptičje populacije. U slučaju Kopačkog rita ta norma zadovoljena je kod najmanje desetak ptičjih vrsta.

U Kopčkom ritu razlikuju se dvije zone,
i to park u širem smislu i poseban zoološki rezervat. Park u širem smislu jest područje u kojemu se nadzirani lov i ribolov dopušteni. Taj dio Kopačkog rita pročuo se ponajviše po lovnome turizmu koji ondje ima tradiciju dulju od triju stoljeća. Kao malo gdje u Europi, ondje je moguće sresti kapitalne primjerke jelenske divljači. Jelensko rogovlje s tog područja na svjetskim izložbama osvajalo je mnoga zlatna odličja.

U južnom dijelu parka jest poseban zoološki rezervat u kojemu nikakvo iskorištavanje pri
rode nije dopušteno. Središnji dio toga zoološkog rezervata jest stalna vodena površina, Kopačko jezero površine oko dvaju četvornih kilometara, koje je preko Hulovskog kanala povezano s Dunavom. Tim kanalom glavnina vode dolazi u Kopački rit i otječe iz njega, a osim toga kanala postoje i mnogobrojni mali kanali sa stajaćom vodom, inače vrlo važni za bogatstvo biološke raznolikosti.

Zoološki rezervat namijenjen je isklučivo za slobodnu sukcesiju i proučavanje prirodnih procesa bez čovjekova utjecaja. Znanost u Kopačkom ritu također ima tradiciju, pa je ornitofauna ondje bila proučavana još u XVII.st. Pogled na stare karte pokazuje da to područje zapravo nije doživjelo nikakve promjene. To je idealno mjesto za upoznavanje i promatranje prirode i prirodnih procesa te za proučavanje odnosa i ovisnosti između biljnih i životinjskih vrsta povezanih s promjenama vodostaja i njegovim oscilacijama.

Budući da cjelokupan život Kopačkog rita ovisi o dinamici vode, to se slike mijenjaju s promjenom godišnjeg doba. Ljud
sko oko i uho čas osvaja slika šume divovskih vrba, čas rika jelena na čistini ili rastrčana prugasta maladunčad divlje svinje ili višemetarsko gnijezdo orla štekavca u hrastovoj krošnji. Poseban ugođaj daju vodene površine s rascvjetanim bijelim i žutim lopočima i lokvanjima, među kojima se prepleću vodena leća i orašac ili pak lelujanje nepreglednih površina trske, šaša i rogoza na vjetru. Upravo ta dinamika, ta mijenjanja, očarava svakog gosta i izletnika, a Božji je dar za fotoaparate i za videokamere.

-10-

 

8.2. PODRUČJE ĐAKOVA

8.2.1.Đakovački vezovi

Svake godine početkom mjeseca srpnja đakovačko korzo i Strossmayerov park postaju velika pozornica s preko dvije tisuće izvođača za dvadesetak tisuća posjetitelja. Povorka sudionika smotre folklora "Đakovački vezovi" ispuni ulice grada i staze parka. Pjesma i cilik tamburice ne prestaju do kasno u noć. Naziv Smotre potpuno odgovara priredbi: sudjeluje pedesetak folklornih skupina s oko dvije tisuće izvođača, a svaka skupina ima drugačiju nošnju, svaka nošnja drugačiji vez. Tisuće vezova!!! Svečana povorka sudionika prolazi ulicama grada kao neka pokretna izložba boja i linija, kao da se duga spustila na grad.

Ljetna pozornica u Strossmayerovom parku je središte događanja. Smjenjuju se grupe, pjesme, plesov
i, običaji. Program traje neprekidno do večernjih sati, a gledalište se ne prazni. Teško je naći dvije jednake nošnje, svaka svojom ljepotom privlači pažnju. Uvečer gledalište postaje tijesno. Bira se najljepša nošnja za dijevojke i snaše - i to je velika revija ljepote; ne znaš jesu li ljepše djevojke, snaše ili nošnje.

"Đakovački vezovi" nisu samo revija nošnji. U katedrali uz orgulje nastupaju poznati operni umjetnici ili pjevački zborovi. U izložbenom salonu izlažu slavonski umjetnici. Slavonski i baranjski vinari organiziraju izložbu i degustaciju vina. "Đakovači vezovi" su i smotra konja iz uzgoja seljačkih domaćinstava udruženih u Konjogojske udruge. Način na koji ih pokazuju tisućama posjetilaca ne može biti ljepši: svatovske zaprege! Seljačka su to kola s upregnutim konjima, okićena cvijećem, vezenim jastucima i peškirima, ponjavcima kao nekad davno za svadbu. Sportski program se odvija na hipodromu. Skakanje preko prepona, vožnja dvoprega i četveroprega prilika je da se konji vide u njihovoj punoj ljepoti.

8.2.2. ĐAKOVO - Ergela

Ergelu u Đakovu osnovali su bosansko-srijemski biskupi, na svojim posjedima u Đakovu koje im je darovao hrvatsko-ugarski kralj Koloman 1239. godine. Tu darovnicu je 1244. godine potvrdio kralj Bela IV. Prvi pisani podaci o konjima na đakovačkim biskupskim posjedima potječu iz 1374. godine, u povodu vjenčanja u Đakovu bosanskog bana Tvrtka s bugarskom princezom Dorotejom. Đakovačkom biskupu Petru tada je kralj Tvrtko darovao 10 arapskih kobila i jednog pastuha.

Godinom osniv
anja Ergele smatra se 1506. godina, jer se tada prvi put spominje naziv Ergela, tj. da je biskup Mijo Kesarić imao Ergelu od 90 arapskih konja. Godine 1524. bilo je u ergeli 130 rasplodnih arapskih konja. Tadašnji đakovački biskup Đuro je (sa svojih 300 konjanika) 1526. godine pao u velikoj bitci na mohačkom polju. Ergela je u vrijeme Turaka u 16. i 17.st. bila u vlasništu požeških paša. Brojala je 100 arapskih kobila.

 

-11-

 

Po izgonu Turaka (1687. godine) đakovačku Ergelu obnovio je 1706. godine biskup Đuro Patačić. On je u Carigradu nabavio 18 arapskih kobila i 8 pastuha (Turci su pri povlačenju odveli sa sobom sve bolje konje). Njegov nasljednik biskup Petar Bakić, nabavio je u Egiptu 1719. godine još 30 arapskih kobila i 30 pastuha, preko jednog grčkog trgovca, koji je kupovao hrastovinu u Slavoniji, a za 60 arapskih konja, biskup je dao 30 jutara kvalitetna šume, dvjestogodišnje hrastovine. Biskup Petar Bakić je imao u Ergeli 80 arapskih kobila, 5 pastuha i 288 komada podmlatka, a izvan Ergele još 170 jahačih konja.

Biskup je morao imati stalnu stražu, a na putovanjima ga je pratila pratnja od 150 konjanika. Te jahače konje biskup je uzimao iz vlastite Ergele,a bili su smješteni na Vitik u blizini Dakova ,gdje je postojala štala za 250-300 konja.

Godi
ne 1806. Ergela Lipica se ispred Napoleona smješta u Đakovu. Tu je ostala nešto više od godinu dana, a njenih 300 konja smješteno je u staje na Vitiki, gdje su se nalazili biskupovi jahači konji. Ta godina, obilježava ujedno i početak uzgoja lipicanskih konja u Đakovu. To ujedno znači da je đakovačka Ergela punih 300 godina (1506.-1806.) uzgajala arapsku pasminu konja.

Na gotovo isključiv uzgoj lipicanskih konja prešlo se u Đakovu u vrijeme biskupovanja biskupa J.J.Strossmayera, velikog hrvatskog kulturnog
djelatnika i mecene. Ta je ergela bila poznata u cijeloj Austro-Ugarskoj Monarhiji.

Ergela je najstrija uzgojno-selekcijska ustanova u Republici Hrvatskoj. Danas Ergela Đakovo čuva izuzetno vrijedan genetski materijal, kojim s uspješnom selekcijom poprav
lja populaciju konja, lipicanske pasmine. Tako vrijedan uzgojni materijal za Hrvatsku je i kulturno dobro, kojim pokazujemo svijetu da su naši prethodnici znali dugogodišnjim radom na uzgoju konja sačuvati i unaprijediti stanje u konjogojstvu.

8.2.3. ĐAKOVO - Vina Trnave

 

Ljubiteljima čiste prirode Trnava tijekom cijele godine pruža užitke: u proljeće ucvalo voće, cvrkut mnogobrojnih ptica; u ljeto ljepotu polja zlatnog žita i hladovinu rodnih voćnjaka; u jesen obilje voća, grožđa, raspjevanih berbi i prvog mošta; u zimu, kada snijeg pokrije brežuljke, zagrijavanje dobrom kapljicom trnavačkog vina iz stoljetnih podruma ukopanih u zemlju.

Obronci Dilja koji se spuštaju do Trnave i Mandićevca poznata su vinogorja Đakovštine. Prve vinograde na ovom području
počeo je saditi rimski car Markus Aurelius Probus 277.god. Propašću Rimskog Carstva razvoj vinogradarstva se usporava, ali ne prestaje. Crkveni zakonik obvezuje svećenstvo da u misi upotrebljava "vinum de vite", to jest naravno vino. Poštujući ovu odredbu i njeno izvršavanje biskupi za svoje potrebe nastavljaju razvoj vinograda. Biskup Petar Bakić (1716.-1749.) sadi vinograd u Trnavi. Poznato vinogorje Mandićevac zahvaljuje svoje ime biskupu Mandiću (1806.-1815.) koji je vinograd povećao za 30 jutara.

-12-

Doba poznatog biskupa Josipa Jurja Strossmayera doba je velike obnove cijelog vlastelinstva, pa tako i vinograda. Godine 1870. izgrađen je podrum u Trnavi, a vinovo lozom je zasađeno novih 90 jutara.

Stogodišnja tradicija uzgoja vinove loze u Trnavi bila je poticaj za organiziranje vinarske i vinogradarske priredbe "BONAVITA". Temeljni razlog pokretanja ovakve priredbe bio je da vinarima Slavonije i Baranje svake godine omogući predstavljanje vina proizvedenih u svojim privatnim podrumima. Komisija ocjenjuje vina, ali to nije jedini cilj. Prisutnost stručnjaka - enologa - iskorištena je za savjetovanja i razgovore, a s ostalim vinogradarima razmjenjuju se iskustva. Tako je "BONAVITA" svojevrsna škola za vinogradare.

Količine proizvedenih vina prelaze potr
ebe biskupije, pa se vino prodaje u zemlji i inozemstvu. Visoke kvalitete, vino na izložbama u Parizu, Beču, Trstu i Zagrebu u vremenu od 1864. do 1891. godine dobiva i visoka priznanja. I danas Misno vino iz biskupskog podruma osvaja nagrade na izložbama, a na tržištu je vrlo traženo.

8.3. PODRUČJE ALJMAŠA

Aljmaš leži pripijen uz Dunav na obroncima brda prošaranog šumarcima, voćnjacima, vinogradima i brojnim vikendicama koje se skladno spajaju sa Aljmašem, naseljem od 1200 stanovnika. Mjesto je 2km udaljeno od ušća Drave u Dunav. Okolica je pravi kontinentalni raj za ljubitelje priride, lova, ribolova, šetnje po gustim ravničarskim šumama, a iznad svega, to je raj za ljubitelje tišine. Prijatelji izleta čamcima i sportova na vodi nalaze ovdje brojne riječne rukavce i divna pjeskovita dunavska žala, a osobito obilje najbolje ribe- kapitalnih smuđeva, somova, štuka, šarana, i sl. Može se unajmiti čamac,a ribolovna dozvola dobiva se u samom selu. Ribička sezona traje od travnja do prosinca. Okolica je bogata vinogradima i voćem. Mjestu se prilazi vodenim putem. Blizina Osijeka(27 km) i dobre prometne veze omogućuju posjetiteljima Aljmaša i obilazak Osijeka.

Prije domovinskog rata na području Aljmaša bio je razvijem seoski turizam- registrirano je bilo oko 20 soba s oko 50 postelja. Putničke agencije su za strane turiste koji su se bavili lovom i ribolovom ( Nijemci, Austrijanci i Talijani) organizirale smještaj u domaćinstvima.

U Aljmašu se nalazi svetište Gospe od Utočišta. Još od 1704. godine na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, svake godine nekoliko tisuća vjernika hodočasti u Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu. Tijekom Domovinskog rata, svetište u Aljmašu je potpuno uništeno, ali je čudotvorni kip “ Gospe od Utočišta”, izuzetne umjetničke vrijednosti, spašen iz ruševina i iz Aljmaša donešen u Osijek 31. listopada 1992. godine . Nakon reintegriranja privremeno okupiranog područja kip je vraćen šlepom u Aljmaš. Hodočašćenje Gospi od Utočišta, na blagdan Velike Gospe, šlepovima iz Osijeka, u spomen na izgon mještana iz Aljmaša, postala je tradicionalna manifestacija.

Krajem 1993. godine u Osijeku je osnovana Zaklada “Gospe od Utočišta” s ciljem prikupljanja sredstava za obnovu svetišta u Aljmašu. U Zakladi se nalaze djela najpoznatijih umjetnika koja bi trebala biti trajno izložena u galeriji u Aljmašu za koje su pokrenute aktivnosti za izgradnju nove ili adaptaciju postojeće građevine.

-13-

8.4. PODRUČJE BIZOVCA

Područje općine Bizovac , uz postojeće pretpostavke za razvoj seoskog turizma, ima značajnu prednost blizine Termalne rivijere- Bizovačke toplice.

 

8.4.1 Bizovačke toplice

Bizovačke su toplice kvalitetom i raznolikošću svoje ponude stigle u sam vrh turističko- lječilišnih središta u Hrvatskoj. Iz dubine od gotovo 2000 metara izvire voda, slana gotovo kao i Jadransko more, izuzetno bogata mineralima , toplija od bilo koje poznate termalne vode( 96 C na izvoru ). “ Bizovačke toplice” Bizovac osnovane su još 1974.godine zahvaljujući otkriću termomineralnih izvora od strane INA Naftaplina iz Zagreba.

Smještajne kapacitete Bizovčkih toplica čini 205 ležaja u modetnom hotelu “Termia”, raspoređenih u 18 jednokrevetnih, 86 dvokrevetnih soba i 10 apartmana. U sklopu objekta je i pansion- restoran sa 600 sjedišta i nacionalni restoran sa 150 sjedišta i ljetnom terasom s oko 100 sjedišta. U sklopu hotelskog objekta “Termia” nalaze se i obavezno prateće, uslužne djelatnosti: banka, butik, prodavaonica nakita,suvenira i umjetnine, tisak, frizerski saloni, te kozmetički salon. Posjetiteljima su na raspolaganju uz caffe-bar, aperitiv-bar, TV dvoranu i manje ili veće dvorane do 300 sjedišta u kojima se organiziraju savjetovanja, seminari, sastanci te poslovni i obiteljski ručkovi i večere, a također su dobri uvjeti za sport i rekreaciju ( tenis, mali sportovi, kuglanje, trim staze, bazeni, prostori za vožnju biciklom, jahanje, lov i ribolov).

Dopunskim ulaganjem kapitala od strane RF MIORH-a, realizirana je izgradnja novih kapaciteta, između ostalog hotela “Termia” , te Dijagnostičko-terapeutskog centra za preventivu i postrehabilitaciju invalida.

Danas “Bizovačke toplice” d.d. predstavljaju najveći turističko-hotelijerski lokalitet istočne Hrvatske. Za cjelovito zaokruženje kompleksa “Bizovačke toplice” kao središta odmora i zdravstveno rekreacijskog turizma izgrađena je PRVA TERMALNA RIVIJERA U RH , “AQUAPOLIS”. “AQUAPOLIS” ima sve sadržaje koji su potrebni današnjem modernom čovjeku.U sklopu objekta je niz vodenih sadržaja: tobogana, akvagana, izvora, vodene gljive, malih i velikih bazena sa toplom slatkom vodom sa ukupno četrdesetak vodenih atrakcija.

 

8.4.2. Seosko gospodarstvo Sudar

Kako bi pronašli primjer jednog dobro organiziranog turističkog seoskog gospodarstva uputili smo se u Bizovac, gdje smo posjetili gospodina Nikolu Sudara, vlasnika jednog takvog gospodarstva . Njegovo turističko- obiteljsko gospodarstvo izgrađeno je na nekoliko kilometara udaljenosti od hotela Termia, pokraj seoskog pašnjaka, ribičkih jezera i stare hrastove šume.

-14-

 

 

Sve je počelo sa željom obitelji da izgrade objekt u slavonskom stilu , malo izvan sela, gdje će se moći odmoriti i uživati u prirodi. Blizina toplica navela ih je na ideju da bi se mogli baviti seoskim turizmom. Lijepi salaš obitalji Sudar izgrađen je u izvornom slavinskom stilu, sa velikim dvorištem i voćnjakom.Prostorije su također uređene u starinskom stilu. U lovačkoj sobi koja je ukrašena jelenjim rogovima , prepariranim divljim životinjama, lutkom u bizovačkoj nošnji , domaćini organiziraju ručkove i večere za goste nudeći im tradicionalnu domaću hranu iz vlastite kuhinje, kao što su kulin, šunka, kobasica,domaći sir ,gužvare, salenjake , domaće vino i rakiju.

Gosti im pristižu preko toplica i turističke zajednice s kojima surađuju. Osim što svojim gostima nude ručak i večeru , organiziraju ponekad folklorne nastupe, vožnju kolima, lov, ribolov, mogućnost branja jabuka iz velikog voćnjaka smještenog pored salaša.Uvijek ljubazni domaćini rado će vas upoznati sa folklornom tradicijom i običajima bizovačkog kraja, dakako uz tamburašku glazbu. Glavni nedostatak je što nemaju smještaj za goste.

Ističu da imaju želju da u budućnosti izgrade smještajne kapacitete i to također u starinskom stilu tako da bi sa trijema bio ulaz u svaku sobu, međutim za to je potrebno dosta novca . Državni poticaji su nepovoljni, kamate na kredite su 6-7% , a i kratak je rok otplate.

Ponuda turističko-obiteljskog gospodarstva Sudar sadrži:

-tradicionalna jela iz vlastite kuhinje

-tradicionalne kolače i peciva

-domaću voćnu rakiju

-vožnju seljačkim konjskim zapregama,a ljubitelji lova i ribolova, uz prethodni dogovor,mogu koristiti ribolovne vode, kojima gospodari bizovačko ribolovno društvoi lovišta bizovačkog lovačkog društva.

 

 

 

 

 

 

 

 

-15-

 

9. ZAKLJUČAK

 

 

Turizam je važan činitelj sociogeografskih promjena , jer vrednovanjem prirodnih ljepota i kulturnog blaga utječe na transformaciju naselja , angažira stalnu i sezonsku radnu snagu, razvija društvenu inicijativu i privatno poduzetništvo, usporava iseljavanje te stimulira neke oblike tradicionalnih gospodarskih aktivnosti. Posebno značenje turizma je što od inozemnih gostiju pritječu devizna sredstva nužna za međunarodnu razmjenu dobara.

Slavonija i Baranja nemaju velike jednostrane turističke atrakcije koje bi prenaglašeno davale pečat njihovom turističkom proizvodu kao što su to , primjerice, topla sredozemna mora, velika skijaška prostranstva ili vrlo veliki gradovi. One, zajedno imaju samo sitne turističke aktivnosti i atrakcije, ali kojih je mnogo i koje su raznovrsne. Od njih se može isplesti privlačan, zanimljiv i prepoznatljiv turistički proizvod.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

-16-

 

SADRŽAJ

 

  1. UVOD....................................................................................................................1.
  2. PRETPOSTAVKE ZA OBAVLJANJE SEOSKOG TURIZMA.........................2.
  3. ČIMBENICI KOJI UVJETUJU RAZVOJ SEOSKOG TURIZMA NA SEOSKOM GOSPODARSTVU...........................................................................3.
  4. 3.1.Organizacijski čimbenici.......................................................................................3.

      1. Zajednica turističkih seoskih gospodarstava...................................................3.
      2. Klub članova “SELO”......................................3.
    1. Financijski čimbenici.........................................................................................4.
    2. Obrazovni čimbenici.........................................................................................4.

4. ŠTO SVE MOŽE SADRŽAVAT PONUDA JEDNOG SEOSKOG GOSPODARSTVA..................................................................................................5.

5.UVJETI ZA SMJEŠTAJ GOSTIJU NA SEOSKOM GOSPODARSTVU.........5.

6. PREDNOSTI I NEDOSTACI SEOSKOG TURIZMA......................................6.

7.ATRAKTIVNOSTI SLAVONIJE I BARANJE.................................................7.

8. TURISTIČKI PRIVLAČNE DESTINACIJE SLAVONIJE I BARANJE........9.

8.1. Kopački rit.......................................................................................................9.

8.2. Područje Đakova.............................................................................................11.

8.2.1. Đakovački vezovi.......................................................................................11.

8.2.2. Đakovo-ERGELA.......................................................................................11.

8.2.3. Đakovo-Vina Trnave...................................................................................12.

8.3. Područje Aljmaša...............................................................................................13.

8.4. Područje Bizovca.................................................................................................14.

8.4.1. Bizovačke toplice...........................................................................................14.

8.4.2. Gospodarstvo Sudar.......................................................................................14.

9. ZAKLJUČAK.........................................................................................................16.

 

 

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

EKONOMSKI FAKULTET

U OSIJEKU

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SEMINAR IZ PREDMETA SOCIOLOGIJA MANAGEMENTA

 

TEMA: SEOSKI TURIZAM

 

 

 

U Osijeku, 13. listopad 2001.